BOB – LJEKOVITA BILJKA

Bob je povrće porijeklom sa Sredozemlja, oblikom pomalo nalik grahu, a bojom grašku, pa ga djeca od milja zovu „grahograšak“. Rijeć je o vrlo zdravoj namirnici koja je nedovoljno zastupljena u našim jelov nicima, no nažalost su je potisnule „američke biljke“: grah, krompir i kukuruz.
Sa 100 g boba na dan zadovoljit ćete sve dnevne potrebe organizma za vlaknima, opskrbit ćete tijelo i željezom, magnezijem, manganom, fosforom, tijaminom i željezom. 

Kod boba nemate straha od holesterola, ni od zasićenih masnih kiselina, jer su njihove vrijednosti zanemarive, pa kada bi bio na ocjenjivanju za nutricionističku vrijednost, zasigurno bi dobio čistu peticu.

 Od boba više bjelančevina imaju samo soja i kikiriki, a sadrži još lecitin i vitamine skupine B. 

Ukoliko biste ga voljeli posaditi na komadiću vlastite zemlje, imajte na umu da je malih zahtjeva za toplinom, i da mlade biljke mogu izdržati temperature do -7 stepeni C. 

Sije se što ranije, već početkom marta, do aprila; a u mediteranskim područjima oktobra do aprila.

Jela s bobom: S oobzirom da djeca u većini slučajeva ne vole variva, imajte na umu da je bob slastan i sirov. 

Za jelo se koriste mlade sočne mahune, zreli svježi bob ili osušeni bob, a njegovi se mladi listovi mogu koristiti i kao salata. 

Na mladom bobu čija su zrnja manja od 1 cm nije potrebno guliti vanjsku opnu, ali kod starijeg boba to je neophodno kako bi bio finijeg i delikatnog okusa. Blanširajte zrna boba 1-2 minute u kipućoj vodi, zatim ih brzo ohladite pod tekućom hladnom vodom, a zatim samo istisnite zrna iz opne.

 Oljušteni i blanširani bob dovoljno je propirjati na maslacu ili maslinovom ulju sa češnjakom i začinima, a možete ga tako pripremljenog upotrijebiti i u tjestenini ili u supama. Blanširani bob možete i zamrznuti te u njemu uživati cijele godine.


(www.prirodar.com)

bob     ljekovita svojstva      ljekovito bilje