Kupus stiti od raka, lijeci upale, pomaze mrsavljenju, regulira probavu.

Kada se spomene zimska prehrana obicno se misli na jela i supe od mesa, kako bi nam dali dovoljno energije, ali i da bi nas ugrijali i zastitili od razlicitih viroza i prehlada koje vrebaju u hladnim zimskim danima. Ipak, ako nismo ljubitelji masne hrane koja se tesko probavlja ili jednostavno zelimo promjenu, povrce je uvijek dobar izbor. Obicno nismo svjesni koliko je kupus prijatelj naseg zdravlja. 

Naime, on sadrzi dovoljne kolicine fosfora, kalcija, kalija, sumpora, te zeljeza, bakra, cinka i magnezija. Takodjer je bogat vitaminom C, ali i beta karotenom i provitaminom vitamina A. Kupusom se, takodjer, u organizam unose najaktivniji elementi za odrzavanje bioloske ravnoteze organizma i za odbranu organizma od raznih bolesti. Bogat je celulozom koja poboljsava probavu, djeluje povoljno na zacjeljivanje rana, te preventivno pomaze kod prehlade i kaslja. Idealno za zimske dane, zar ne?!

Kupus je jedna od najstarijih namirnica i prvo povrće koje nam pada na pamet kad pomislimo na kuhinju naših baka. Zbog sve veće popularnosti drugog povrća i prehrambenih dodataka, možda više nije tako "cool", ali svakako je odlična namirnica kako po okusu, tako i po prehrambenoj vrijednosti, osobito u zimskim mjesecima. Stari su liječnici vjerovali da kupus ima mjesečevu moć, jer raste uz puni mjesec, a danas znamo da njegov glavni učinak proizlazi iz sumpora i vitamina C. Zato se kupus smatra "supernamirnicom", koja pomaže u mršavljenju i uklanjanju otrova iz organizma.

Stari rimski autori Katon i Varon gotovo lirski pišu o kupusu ističući da je to "prava muška hrana za Rimljanina, za razliku od hrane mekušaca Grka". Grafit iz Pompeja svjedoči da su Rimljani zaista mislili da kupus simbolizira muževnost. U antici se razvio "pravi rat" između ljubitelja i neprijatelja kupusa, koji je tada služio kao afrodizijak i kao sredstvo za kontracepciju, no prava "karijera" kupusa počela je s jačanjem društvenih suprotnosti – s jedne strane su visoka kulinarska umijeća, a na drugoj preživljavanje siromašnih slojeva s hranom koju mogu proizvesti sami.

Kupus je kroz povijest uz kultnu, ritualnu i kulturnu ulogu imao i političke konotacije, pa su tako tijekom Prvog svjetskog rata u SAD-u zabranili "Sauerkraut" i uveli novo ime za kiseli kupus, koji ne povezuju s Nijemcima, te su ga krstili "liberty cabbage". Danas se oko izvornosti sarme bore Mađari, Rumunji i Srbi, a možda se javi još netko.

Što god govorili povjesničari i antropolozi, u čijem je fokusu također bio kupus, riječ je o hrani koja izrazito pozitivno utječe na naše zdravlje. Brojne su studije pokazale da kupus ima zaštitnu ulogu kao i druge biljke iz obitelji krstašica (cruciferous) jer su kvalitetan izvor vitamina, minerala, vlakana, antioksidansa i drugih korisnih tvari.


Sto grama sirovog kupusa sadrži samo 26 kalorija, visoku količinu vitamina B, beta-karotena (380 mikrograma), kalcija (52 miligrama), folne kiseline (75 mikrograma), kalija (270 miligrama), vitamina C (50 mg) i vitamina E (0,2 mg). Osim toga, kupus je bogat vrijednim sumpornim spojevima, a obiluje i antikancerogenim spojem sinigrinom, koji ima jedinstvena svojstva protiv raka prostate, crijeva i mjehura.

Sadržaj vitamina C i sumpora u kupusu uklanja otrove (slobodne radikale i mokraćnu kiselinu) koji su glavni uzročnici kožnih bolesti i reumatizma. Kupus sprječava i apsorpciju masnoća nakon obroka i na taj način snižava razinu kolesterola. Tijekom žvakanja i sjeckanja kupusa oslobađaju se izotiocijanati i indoli, tvari za koje je također dokazano da djeluju preventivno protiv raka, čemu pridonosi i bogatstvo vitamina C. Stoga je važno da se kupus ne smije dugo kuhati.


Svojim ljekovitim svojstvima, osobito antioksidansima, kupus povećava otpornost protiv raka. Mnoge su studije potvrdile da ljudi koji često jedu kupus rijetko obolijevaju od raka želuca, debelog crijeva, pluća i kože. Osobe koje imaju visoku razinu antioksidansa dobivenih iz prehrane rjeđe obolijevaju od koronarne bolesti, moždanog udara i katarakte.

Kupus je i prijatelj želuca. Svježi sok od kupusa tradicionalni je lijek za čir, a koristan je i svježi kupus, čiji je učinak nešto manji.

Sirovi kiseli kupus sadrži mikroorganizme korisne crijevnoj flori i stari je narodni lijek za crijeva i probavu, a pomaže i u borbi protiv skorbuta.

Sirovi kupus pomaže i kod slabokrvnosti, nesanice, depresije i anksioznosti, dok je kuhani kupus odlično sredstvo za proljetnu detoksikaciju, te jedno od najboljih sredstava protiv živčane napetosti, tjeskobe, slabosti i slabe koncentracije.

Čaša svježe iscijeđenog kupusa dnevno poboljšava opće zdravlje i vitalnost, smanjuje ili eliminira probleme s crijevima, ali i probleme respiratornog i urinarnog trakta.

Vanjska upotreba

• Kod astme narodna medicina preporučuje obloge od lišća kupusa, koje treba dobro oprati.

• Za herpes, čestu tegobu suvremenog čovjeka, preporučuju se također oblozi od kupusa, koji znatno ublažavaju bol. Treba ih stavljati više puta na dan.

• Čisti oblozi od kupusa pomažu i u rasterećenju jetre.

• Lišće kupusa pomaže zacjeljivanju rana jer na sebe veže toksične tvari.

• Hladni, čisti listovi kupusa značajno olakšavaju bolove kod išijasa.

• Samo jedna porcija sirovog, kuhanog ili kiselog kupusa tjedno smanjuje rizik od raka debelog crijeva. Istraživanja su pokazala da se ukupni zaštitni učinak postiže s dvije do tri porcije tjedno. Sirovi kupus sadrži najviše hranjivih tvari, osobito folne kiseline i antioksidansa.

• Budući da kupus ometa apsorpciju joda, osobe koje ga konzumiraju više od dva ili tri puta tjedno trebale bi jesti i više hrane bogate jodom, osobito ako žive u područjima siromašnima jodom.

Kiseli kupus

Kiseli kupus od davnine je u zimskim mjesecima bio najjeftiniji izvor vitamina, posebice vitamina C. Samo u kiselom kupusu prisutan je i vitamin U, blagotvoran kod čira na želucu. 

Bogat sadržaj vlakana, kojih je u kiselom kupusu više nego u svježem, pomažu uklanjanju nakupljenih otrova u tijelu. Stoga je osim kiselog kupusa, koji možemo konzumirati sirovog, u salatama ili kuhanog u prilozima, preporučljivo i piti rasol (sok od kiselog kupusa) koji je narodna medicina oduvijek cijenila. 

Pomorci su već u 17. stoljeću na duga putovanja nosili baš ovaj napitak za prevenciju skorbuta. Bakterije mliječne kiseline nakon fermentacije ostaju dugo sačuvane kako u kiselom kupusu, tako i u rasolu i imaju vrlo pozitivan učinak na peristaltiku, ublažavaju tegobe poremećene crijevne flore i reguliraju krvni tlak. 

Stručnjaci stoga savjetuju da kiseli kupus prije upotrebe ne perete jer ćete tako isprati mnoge hranjive tvari.

Crveni je ljekovitiji

Kupus treba biti svjež i treba ga brzo potrošiti, prije nego što postane tvrd. Ako želite koristiti vanjske listove, kupite organski uzgojeni kupus, koji ne sadrži ostatke kemikalija. Samo svježi kiseli kupus sadrži "žive" bakterije koje podnose i zamrzavanje. Termički obrađeni kiseli kupus u limenkama ili teglama sadrži malo korisnih bakterija ili ih uopće ne sadrži.

Izbor recepata za pripremu svježeg ili kiselog kupusa toliko je raznolik da čak ako i niste ljubitelj ove namirnice, možete pronaći one koji će vam biti prihvatljivi, od pirjanog kupusa, punjenog, juhe, ili pečenog, sirovog u različitim salatama... Ako ne želite da vam kupus izazove nadutost, dodajte mu neki začin ili biljku koja to sprječava, recimo kumin ili komorač.

Postoje mnoge vrste kupusa, a najpoznatiji su bijeli i crveni te savojski kupus. Ipak, najdjelotvorniji je crveni, koji je i do sedam puta ljekovitiji od bijelog, a njegova boja ukazuje na prisutnost ljekovitih spojeva antocijanina.

Učinci na zdravlje

- Smanjuje rizik od raka.

- Smanjuje rizik od koronarne bolesti i moždanog udara.

- Smanjuje rizik od katarakte.

- Ubrzava zacjeljivanje ulkusa i poboljšava probavu.

- S obzirom na to da je vrlo zasitan, dobar je saveznik u dijetama za mršavljenje.

- Oblozi od kupusa pomažu kod opeklina, ekcema i akni, čireva, prištića i osipa, oteklina i ozeblina, hemoroida, reume i išijasa, migrene i bubrežnih kolika.

Ljekoviti sok

Glavicu kupusa prerežite, izrežite i u multipraktiku iscijedite sok. Pijte ga tri puta dnevno po pola čaše tri do četiri tjedna. Sok treba pripremati uvijek svjež, jer inače gubi moć iscjeljivanja. Ovaj je sok pomiješan s medom djelotvoran kod plućnih bolesti, a ujedno čisti dišne putove i pomaže kod astme i bronhitisa. Kod upale grla preporučljivo je grgljati sok od kupusa.

Kupus salata

Sastojci za 2 osobe:

• 240 g sitno nasjeckanog kupusa

• 150 g krupno naribane mrkve

• 1 crvena jabuka, izrezana na kockice

• 40 g grožđica

Preljev:

• žlica nerafiniranog suncokretova ulja

• 150 ml jogurta

• sok malog limuna ili pola naranče

• žlica crnog ili bijelog vina

• žličica senfa

• žličica meda

• svježe mljeveni crni papar, morska sol

Priprema:

Sve sastojke pomiješajte u prikladnoj posudi, a zatim prelijte svježe pripremljenim preljevom i odmah poslužite.

Salata po osobi sadrži oko 2 g masti, 17 g ugljikohidrata, 3 g proteina i 97 kalorija, dok preljev sadrži oko 2 g masti, 2 g ugljikohidrata, 1 g proteina i 30 kcal.

Pirjani crveni kupus

Sastojci za 4 osobe:

• glavica nasjeckanog crvenog kupusa

• žlica suncokretova ulja

• 2 sitno nasjeckana luka

• 2 jabuke, oguljene i grubo nasjeckane

• sok 2 limuna

• 3 klinčića

• 5 zrna crnog ili bijelog papra

• 2 žličice meda

• morska sol

Priprema:

U velikoj zdjeli zagrijte ulje, dodajte luk i 10 minuta lagano pirjajte. Dodajte nasjeckani kupus, jabuke, klinčić i papar. Promiješajte i nastavite kuhati pokriveno na laganoj vatri. Kuhajte jedan sat, a nakon toga dodajte limunov sok i med. Crveni kupus ponudite kao prilog glavnim jelima.

Porcija po osobi sadrži oko 5 g masti, 3 g proteina, 23 g ugljikohidrata i 139 kalorija.


Izvor: http://www.slobodnadalmacija.hr