TRNINA (PRUNUS SPINOSA) - Pomaže kod tegoba sa želucem, povećava apetit

DRUGI NAZIVI: crni trn, trnjina, trnula, trnavka, trn, divlja šljiva, grmulja i kukinja.


OPIS BILJKE: Trnina raste kao gusto kao gusto razgranat grm s trnovitim ograncima, visok od jednog do pet metara. Listovi su razmjerno maleni (2 do 4 centimetra), a mnogobrojni sitni bijeli cvjetovi stoje pojedinačno ili po 2 – 3 zajedno i prekrivaju čitave grančice – prije nego što trnina prolista. Plod trnine je plavkastocrna, sivkasto zamagljena, okrugla koštunica promjera 1 – 1,5 centimetara, iznutra mesnata i zelena.

STANIŠTE: Trnina raste u cijeloj Europi po šikarama i rubovima šuma, u živicama i uz poljske puteve. Voli sunčane padine.

VRIJEME CVJETANJA: U aprilu i maju.

LJEKOVITI DIO BILJKE: Koriste se plodovi i mladi listovi, a najviše cvjetovi. Sadrži trjeslovine, voćne kiseline, flavonoide. Plodovi trnine počinju dozrijevati u augustu, ali ostaju na stablu i zimi jer se čvrsto drže na granama. Najčešće se beru prezreli – u decembru, jer su tada najukusniji (nakon što ih nekoliko puta „opari“ mraz). Prezreli plodovi trnine sadrže manje kiseline, a više šećera. Vijek stabla trnine je oko 40 godina.

LJEKOVITO DJELOVANJE: Pomaže kod tegoba sa želucem, povećava apetit, blagi je diuretik. Odlično sredstvo za čišćenje krvi, pražnjenje crijeva te izlučivanje znoja i mokraće. Trnina pomaže i kod gihta. Dokazano je da plodovi trnine imaju lagano laksativno, a pripravci od cvjetova blago diuretičko djelovanje. 

Cvjetove i plodove trnine možemo naći u sastavu raznih čajeva za mršanje i čišćenje krvi te u čajevima koji se preporučuju kod oboljenja bubrega i mokraćnog mjehura. Na temelju nekih nalaza sjemenki trnine iz neolitika (najmlađeg razdoblja kamenog doba) zaključuje se kako je upotreba plodova tog divljeg voća za jelo prastara. 

Nalazi historijskih istraživanja pokazali su kako su trnine – kao voće – jeli i stari Rimljani. Na primjer, u Rumuniji trnine beru u vrijeme zime – nakon što prezriju – i tada ih suše. U vrijeme Drugog svjetskog rata u primorskim krajevima osušene trnine služile su za dobivanje brašna. Od osušenih trnina dobiva se vrlo ukusan čaj. Kompot od jabuka, krušaka ili šljiva poboljša se ako mu dodamo kašiku osušenih plodova trnine. Takvi voćni kompoti nisu samo ukusno jelo, već su i ljekoviti. 

U Francuskoj trnine ukiseljene u octu koriste umjesto maslina. U francuskim i njemačkim priručnicima ima bezbroj uputstava za preradu plodova trnine u voćne sokove, ocat, kompote, žele, miješane marmelade i konzervisanje zrelih plodova sušenjem. Listove trnine u nekim krajevima koriste kao zamjenu za duhan ta za ruski čaj. Trnine su i ljekovite jer u njima ima oko 200 miligrama vitamina C (na 100 grama ploda). I od cvjetova, koji imaju slab miris po gorkim bademima, kuha se čaj. Plodovi, kora i korijen trnine upotrebljavaju se u narodnoj medicini od najstarijih vremena.

PRIPRAVCI:

ČAJ OD CVJETOVA: 1 kašičicu suhih cvjetova preliti sa 2,5 dl kipuće vode, ostaviti pokriveno da odstoji 5 minuta. Procijediti. Čaj uzimati 2 puta na dan za čišćenje i izlučivanje vode.

SIRUP OD PLODOVA: prezrele plodove trnine (nakon što ih je „opario“ mraz) kuhamo dok ne postanu posve mekani te protisnemo kroz sito, gazu ili kroz gusto cjedilo. Dobiveni sok umiješamo s jednakom količinom cvjetnoga meda te ulijemo u staklene tegle i čuvamo na hladnijem i tamnom mjestu. Kašičica napravljenog sirupa, ujutro i naveče, jača želudac i pomaže kod gnojnih prištića u ustima (afte).

ČAJ OD PLODOVA: u litru ključale vode stavimo supenu kašiku zdrobljenih plodova trnine i kuhamo tri minute. Nakon toga posudu s čajem skinemo s vatre i ostavimo da se ohladi. Posve hladan čaj od plodova trnine ocijedimo i popijemo ga (u više navrata, u laganim gutljajima) tokom dana. Taj čaj pomaže za ublažavanje umora. Preporučuje se sportašima i starijim osobama.

(www.prirodar.com)

ljekovito bilje