Vranilova trava ili crnovrh

 Origanum vulgare djeluje na 25 vrsta bakterija, a ima i antifungicidno dejstvo, a       najčešće se koristi u obliku uljanih kapi koje možemo napraviti i sami

Origanum vulgare

Divlji origano (Origanum vulgare) je biljka čiji je ekstrakt u obliku uljanih kapi trenutno veoma tražen na tržištu. Mnoge svjetske kompanije su ulje divljeg origana plasirale na tržište kao izuzetan proizvod sa širokim spektrom djelovanja. Napominje se da je to vrsta Origanum minutiflorum koja raste u planinama Turske i nemoguće ju je uzgajati kod nas. Naravno uvijek se kao prvo nametne pitanje da li je proizvod istinski ljekovit ili je u pitanju još jedna u nizu reklamnih kampanja ? 

Postoji više od 20 vrsta divljeg origana, a razlika je u količini aktivnih supstanci koje posjeduje. Origano minutiflorum je cjenjen zbog visoke koncentracije carvacola,koji posjeduje izuzetna antibakterijska svojstva. Vrsta koja raste na našem području je Origanum vulgare koja je poznata i kao vranilova trava, mravinac, bakina trava, džodžan, vranilovka, crnovrh, divlji mažuran i dobra misel.

Biljka naraste do 40 cm uglavnom, a nekada i preko pola metra. Ima uske kopljaste listove i crvenkasto-roze cvjetove. Može se naći na višim nadmorskim visinama, na kamenitom i neobrađenom tlu, po svijetlim šumama, šikarama svijetlim osunčanim livadama, a skupljači beru gornji dio polovice biljka.

Origanum vulgare je dobio naziv od grčkih riječi oros-brdo i ganos- nakit. Krasi brda, te je tako postao “brdski nakit”. Mitologija kaže da je prvi origano posadila boginja ljubavi Afrodita.

Prema starim narodnim pričama smatra se da ljude štiti od zla i čini ih radosnim i bezbrižnim, te zbog toga često nalazi mjesto u vjenčanim buketićima.

Divlji origano ili Vranilova trava povoljno utiče na cjelokupan nervni sistem, bolesti organa za varenje i respiratornog sistema. Antiseptik je i antimikotik (uništava bakterije i gljivice). Hipokrat ga je koristio kao antiseptik, za liječenje stomačnih i disajnih problema i hemoroida.

Najnovija istraživanja pokazuju da je ulje origana, koje se dobija iz listova, moćan prirodni antibiotik učinkovit u borbi protiv 25 vrsta bakterija. Ulje origana se pokazalo veoma učinkovito kod procesa izazvanih Stafilokoka bakterijama i po svojim antibakterijskim svojstvima može se uporediti sa konvencionalnim antibioticima. Smatra se da je origano najjači antiseptik od svih biljnih vrsta.

U istraživanjima od 1988. godine, objavljenim u “International Journal of Food Microbiology” spominje se ulje origana kao odlično u borbi protiv devet vrsta gljivica, a od tada su obavljena mnoga istraživanja. Britanski naučnici su 2000. godine u “Journal Applied Microbiology” objavili dejstvo origana na 25 vrsta bakterija.

Efikasno se bori protiv sledećih mikrororganizama:

Escherichia coli, Candida albicans, Salmonella enteritidis, Salmonella typhimurium, Pseudomonas aeruginusa, Listeria monocytogenes, Staphylococcus auerus i albus, Bacillus, Antracis, Proteus mirabilis, Staphylococcus epidermidis, Micrococcus flavus, Bacillus subtilis, Enterobacter cloacae, Yersinia enterocolitica, Lactobacillus plantarum, Aspergillus niger, Geotrichum, Rhodotorula.

Origanum vulgare takođe ima visoko antioksidativno dejstvo
U upotrebi ulja origana potrebno je voditi računa zbog toga što pored bakterija koje su patogene, može doći i do uništavanja bakterija koje su prirodno prisutne u organizmu i potrebne su radi njegovog normalnog funkcionisanja. Iz tog razloga ne bi bilo loše konsultovati se sa ljekarom oko upotrebe.

Gajenje origana u bašti

Ukoliko želimo da gajimo origano u svojoj bašti, potrebno je da ga posadimo na osunčanom mjestu. Dobro bi bilo dodati malo krečnjaka u zemljište. Zemljište bi trebalo da ima neutralni ili alkalni pH (6,8-8). Ne bi trebalo saditi origano u glinovito zemljište. Ako ne možemo da obezbjedimo ove uslove u bašti, možemo ga gajiti u saksiji. Listovi origana sadrže prirodne insekticide, pa nema potrebe za zaštitom od štetočina. Ukoliko ga sadimo iz sjemenja, potrebno ga je prvo posijati u saksije, a potom kad iznikne presaditi.

Po pravilu , tokom ljeta listovi imaju najviše ulja, pa ga tada i treba sakupljati, najbolje neposrijedno pred cvjetanje. Najlakši način da sačuvamo origano je da ga osušimo. Grančice poredamo na papir i držimo ih u dobro provjetrenoj prostoiji, dalje od direktne sunčeve svjetlosti. Čim listovi postanu lomljivi, staviti ih u tegle, dobro zatvoriti i čuvati na tamnom i hladnom mjestu.

Napravite sami ulje origana!

Ukoliko je origano gajen u bašti, lako možemo napraviti ulje sa ovom ljekovitom biljkom. Potrebna je 1/2 šolje origana i 1/2 maslinovog ulja .
Oprati i osušiti origano od vode. Staviti listiće origana u plastičnu kesu sa patent zatvaračem (ali je nemojte zatvarati) i pokriti kesu kuhinjskom krpom. Potrebno je izlupati tučkom listiće u kesi, kako bi otpustili ulje. Maslinovo ulje se blago zagrije, ali ne smije provriti. Sipati ulje u kesu sa origanom i dobro ispritiskati mješavinu u kesi. Ovaj proces se vrši u zatvorenoj kesi kako etarska ulja ne bi isparila. Kada se ohladi sipati ovu mješavinu u čistu teglu, dobro je zatvoriti i ostaviti da odstoji 2 nedelje na hladnom i suhom mjestu. Nakon 2 nedelje procijediti ulje.
Napomena: Osim maslinovog ulja, može se koristiti i ulje pšeničnih klica ili bademovo ulje.

Izvor: http://www.frontslobode.ba