Srijemuš, medvjeđi luk - čisti želudac, crijeva i krv

Svako novo proljece donosi nadu  u sunce i u toplotu. Ponovo se osjecamo veseli i poljetni, radujemo se prvom zelenilu i razdraganom cvrkutu ptica, a svim srcem sve to osjecamo kao blagonakloni dar naseg Stvoritelja. S novom zelenom raskosi trebalo bi da zapocnemo proljecnu kuru prociscavanja crijeva kao i cijelog organizma koja ce nas osvjeziti, a zdravlje pospjesiti.

Prije svih je srijemus, poznat i pod nazivima cremos, sremuz, sremusa i sremuza, medvjedji luk, divlji luk, jedan od prvih vjesnika proljeca. Sjajni zeeni listovi kopljastog oblika, nalik na listove djurdjevka, rastu iz duguljaste lukovice obavijene bijelom providnom ljuskom. Glatka svjetlozelena stabiljka sa okruglom bijelom cvasti dugacka je do 30 cm. Srijemus raste na vlaznim livadama bogatim humusom, zatim na stjenovitim plodnim ravnicama, ispod zbunova i u listopadnim i planinskim sumama. Njegov prodorni miris bijelog luka osjeti se i prije nego sto se biljka ugleda. Zbog ovog mirisa se i zove divljim bijelim lukom i nikako ne moze da se pobrka sa djurdjevkom ii sa otrovnim mrazovcem iako su im listovi slicni.

Vec u rano proljece su mnoge vlazne sume pokrivene svjezim zelenim listovima srijemusa. Oni iz tla inace izrastaju u aprilu i maju, a ponekad i ranije. Cvjetovi mogu da se vide tek srednim maja i u junu. U srijemusu se krije velika ljekovita moc, a prica se da ga i medvjedi traze kada se probude iz zimskog sna da bi njime ocistili zeludac, crijeva i krv, pa je jedno od narodnih imena ove biljke i "medvjedji luk" (isto je znacenje i njegovog naziva na latinskom, prim. prev.). Srijemus ima bitne osobine naseg bijelog luka, samo je mnogo ljekovtiji. Zato je narocito pogodan za prociscavanje crijeva u proljece i pomaze kod nekih hronicnih oboljenja koze.

Posto susenjem listovi gube ljekovitost, za proljecnu kuru prociscavanja crijeva i cijelog organizma koriste se u svjezem stanju. Sitno nasjeckani, stavljaju se na hljeb namazan maslacem, dodaju kao zacin (nekuhan) corbama i supama, krompiru, knedlama i drugom jelu koja inace zacinjavamo persunom i time ih cinimo ukusnijim. Listovi srijemusa se mogu pripremiti i kao spanac ili kao salata. Posto im je u vecim kolicinama ukus ljut, trebalo bi ih priikom pripremanja variva pomijesati sa listovima koprive.

Mlade listove valja skupljati u aprilu i maju, dakle prije nego sto biljka procvjeta, a lukovice u kasno ljeto ili jesen. Lukovica srijemusa moze da se koristi isto kao sto se koristi bijeli luk. Osobe sa osjetljivim zelucem isjecene listove i lukovice srijemusa treba da preliju toplim mlijekom i da ih u njemu ostave dva do tri sata te da dobijenu tecnost piju gutljaj po gutljaj.

Da biste srijemus imali u kuci tokom cijele godine, pripremite ga u obliku alkoholne esencije (vidi nacine pripremanja). U malo vode stavite 10 do 12 kapi esencije srijemusa i ovu tecnost pijte svakoga dana jer ona izvanredno podstice proces pamcenja, sprjecava nastanak ateroskleroze (zakrecavanja arterija) i otklanja mnoge druge tegobe.

Srijemus povoljno djeluje i na zeludac i crijeva. Veoma je dobar kod akutnog i hronicnog proljeva cak i onda kada ga prate stvaranja gasova i kolike, kao i kod crijevnog zatvora do kojeg dolazi bilo zbog grceva (spazma), bilo zbog njihove lijenosti. Posle upotrebe srijemusa brzo nestaju i gliste, cak i one djecije. Spoboljsanjem rada crijeva nestaju  i tegobe koje se cesto javljaju kod starijih ljudi, ili kod onih koji jedu preko mjere, a posledica su lijenih ili prepunjenih crijeva. Takodje nestaju srcane smetnje i nesanica koje poticu od loseg varenja, kao i tegobe nastale zbog zakrecenja arterija ili visokog krvnog pritiska kao sto su nesvjestica, osjecanje pritiska u glavi i gusenje. Pritisak postepeno pada. Vino od srijemusa (vidi nacine upotrebe) je cudesan lijek za sve starije ljude cija su pluca stalno puna sluzi (slajma) i zbog toga imau tegobe pri disanju. Cak i kod dugotrajnog upornog kaslja dolazi do izbacivanja sluzi a samim tim i do lakseg disanja. Ovaj lijek se toplo preporucuje i kod tuberkuloze pluca i vodene bolesti (edema), od kojih stariji ljudi ( s losom cirkulacijom,. prim. red.) cesto pate. Svjeze upotrijebljeni listovi ciste bubrege i besiku te podsticu izbacivanje mokrace. Rane koje tesko zarastaju bivaju brzo izlijecene ako se premazu svjezim sokom od srijemusa. Dolazi do poboljsanja cak i kod oboljenja krvnih sudova srca.

Srijemus se jos uvijek nedovoljno cijeni kao sredstvo za prociscavanje krvi koje je, prije svega, djelotvorno kod hronicno neciste koze. Svajcarski ljekar i travar paroh Kincle (Kunzle) posebno je hvalio ovu biljku: "Ona prociscava cijelo tijelo, istjeruje sljaku i zapecenematerije koje donose bolest, krv cini zdravom, izbacuje i neutralise otrove. Vjecito bolesljivi ljudi. Oni sa koznim lisajevima i bubuljicavim i perutavim licem, te skrofulozni i reumaticni, trebalo bi da vole srijemus kao da je od samoga zlata. Nijedna biljka na svijetu nije tako djelotvorna za ciscenje zeluca, crijeva i krvi kao srijemus. Mladi ljudi bi procvjetali kao spaliri ruza i uspravili se kao borove sisarke na suncu!" Kince nadalje navodi kako poznaje porodice ciji su clanovi ranije po citavu godinu bolovali i obilazili ljekare, bili puni osipa i lisaja, skrofulozni po cijelom tijelu i blijedi kao da vec leze u grobu i kao su ih kokoske rasceprkale, a koji su pose duze upotrebe ovog izvanrednog Bozijeg dara postali sasvim zdravi i cili.


NAČINI UPOTREBE SRIJEMUŠA

Kao začin: svjezi listovi srijemusa se isjeckaju kao sto se to cini sa vlascem ili persunovim liscem pa se ovaj zacin stavlja u supe i corbe, umake, salate i jela od mesa, ili se njime pospe hljeb.

Esencija od srijemuša: sitno nasjeckanim listovima ili lukovicama rastresito se napuni boca do grlica a zatim se masa prelije rakijom od zita ili nekom drugom domacom rakijom 38-40%. Boca se 14 dana drzi na suncu ili na toplom. Dnevno popiti 14 do 15 kapi sa malo vode.

Vino od srijemuša: puna saka sitno nasjeckanih listova se prokuha u cetvrt litre bijelog vina, po ukusu zasladi medom ili sirupom i tokom dana pije polahko, gutljaj po gutljaj.



Marija Treben